Kao zasebnu granu unutar Franjevačkog pokreta papa Klement VII. bulom ”Religionis zelus” potvrdio je službeno Kapucinski red 3. srpnja 1528. Na početku su bili pod upravom konventualaca, a od godine 1619. imaju svoga vlastitog generalnog poglavara (ministra). Više korisnih podataka o životu i djelovanju Reda dana moguće je pronaći na: www.ofmcap.org

U hrvatske krajeve dolaze iz Italije početkom XVII. st. kada osnivaju svoje prve samostane u Rijeci (1610.), Zagrebu (1618.), Herceg Novom (1688.), Splitu (1691.) Do 1783. godine ovi i neki drugi samostani (Beograd, Zemun, Bačka Palanka) pripadali su Štajerskoj provinciji (područje Austro-ugarske monarhije). Dana 18. svibnja 1783. osnovana je Hrvatsko-primorska kustodija koja postaje provincijom 1847., da bi 1910. bila svedena na rang komesarijata. Taj je komesarijat zajedno sa slovenskim samostanima Štajerske provincije 1921. združen u jednu ”Ilirsku provinciju”. Kada je, pak, ona ukinuta 21. srpnja 1967. osnovani su slovenski i hrvatski komesarijat, koji je 28. listopada 1974. dekretom generalnog ministra o. Pashala Rywalskog službeno proglašen Provincijom. Godine 1976. za zaštitnika je izabran naš hrvatski svetac i kapucin sv. Leopold Bogdan Mandić. Danas Provincija ima devet samostana: Zagreb-sv. Mihael, Zagreb-sv. Leopold, Varaždin, Osijek, Rijeka, Karlobag, Split, Dubrovnik i Topusko.

Kroz minula stoljeća hrvatski su kapucini uglavnom vršili apostolat propovijedanja, ispovijedanja, rada u bolnicama (Varaždin, Rijeka) i zatvorima (Osijek), djelovanje na karitativnom polju. Zapaženi kapucini misionari su bili u Rusiji, Bugarskoj i Indiji: o. Angelik Bedenik († 1865.), biskup u Agri; o. Antun Menini († 1916.) nadbiskup u Plovdivu. Danas u Boliviji, kao misionar, djeluje fra Ivica Vrbić.

Od hrvatskih kapucina zapaženo mjesto zauzimaju: o. Mihael Anđeo Božidarević (1653.-1729.), general Reda rodom iz Dubrovnika te zapaženi propovjednik i diplomat; o. Marin iz Senja (†1718.), apostol Like i Krbave nakon oslobođenja od Turaka; o. Štefan Zagrebec (†1742.) poznati kajkavski propovjednik i pisac; fra Karlo Rauch (†1939) misionar u Turskoj; istaknuti širitelj Lurdske misli i pobožnosti o. Bernardin Nikola Škrivanić (†1932.); crkveni glazbenici i pjesnici o. Augustin Dujmušić (†1916.), o. Anzelmo Canjuga (†1952.) i o. Zvonko Marija Pšag (†2014.); istaknuti teolozi o. Hadrijan Borak (†1993.), o. Tomislav Janko Šagi Bunić (†1999.), o. Zdenko Tomislav Tenšek (†2007.), o. Bonaventura Zvonimir Šagi († 2020.).

U novije vrijeme otvoren je proces za proglašenje blaženim i svetim Sluge Božjega fra Ante Josipa Tomičića koji je umro na glasu svetosti u Rijeci 1981.

Više o fra Antinom životu, kao i molitvu za dobivanje milosti po njegovom zagovoru možete pročitati na stranici posvećenoj svetima, blaženima i slugama Božjim Kapucinskog Reda